O nama
Tijekom gotovo četiri desetljeća svoga postojanja, današnji Savez Udruge gradova i Udruge općina RH je promijenio nekoliko naziva i organizacijskih oblika, iako je njegova zadaća uvijek bila ista - zagovaranje interesa lokalnih jedinica.
Idejni i funkcionalni prethodnik današnjeg Saveza bio je Savez gradova Socijalističke Republike Hrvatske, osnovan 27. svibnja 1971. u zgradi Tehničkog muzeja u Zagrebu. Osnivačku skupštinu činili su predstavnici 20 hrvatskih općina: Bjelovara, Crikvenice, Čakovca, Karlovca, Dubrovnika, Koprivnice, Opatije, Osijeka, Pule, Rijeke, Rovinja, Slavonske Požege, Slavonskog Broda, Siska, Splita, Šibenika, Varaždina, Vukovara, Zadra i Zagreba. Za prvog predsjednika bio je izabran Josip Kolar, tadašnji predsjednik općine Zagreb. U vrijeme osnivanja Savez gradova je statutom bio definiran kao “samoupravna organizacija dobrovoljno udruženih gradova“, a neki od glavnih zadataka bili su praćenje ostvarivanja ustavnih prava članova, suradnja sa Saborom SR Hrvatske i drugim državnim organizacijama, razmatranje problema od lokalnog interesa za razvoj gradova i zauzimanje stavova o njima te produbljivanje međuopćinske suradnje i solidarnosti .
Osnivanje organizacije koja okuplja gradove valja promatrati u kontekstu inicijativa za ustavne reforme koje su prethodile Ustavu SRH iz 1974. Naime, prethodni političko-pravni sustav nije poznavao instituciju gradova, jer su jedine lokalne jedinice bile općine (koje su veličinom i nadležnostima bile različite od općina koje poznajemo danas). S tim na umu, razumljiva je težnja Saveza da svojim članovima (gradovima) u novom ustavu ostvari šira prava koja bi im omogućila veću samoupravnu slobodu.
Uistinu, ustavna reforma iz 1974. donijela je promjene u društvenom-političkom sustavu koje su iziskivale širu međusobnu suradnju lokalnih jedinica (općina). Ta potreba je u konačnici rezultirala prerastanjem Saveza gradova u novi Savez gradova i općina Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 12. lipnja 1975. u Zadru. Sljedećih desetljeće i pol Savez je nastavio sa svojim temeljnim aktivnostima i nastojanjima da poboljša ustavni položaj svojih članica.
Početak devedesetih je za Savez bilo iznimno teško razdoblje jer je tijekom rata veliki broj tadašnjih lokalnih jedinica bio okupiran. Unatoč nemogućnosti normalnog funkcioniranja, fokus aktivnosti Saveza bio je usmjeren na sudjelovanje u posredovanju međunarodne pomoći za ratom pogođene krajeve. Nadalje, paralelno sa stvaranjem neovisne države u tijeku je bila i promjena političko-teritorijalnog ustroja zemlje, koja je rezultirala donošenjem zakona o lokalnoj samoupravi iz 1993. Navedeni je zakon potpuno promijenio dotadašnji političko-teritorijalni ustroj, na način da je pored općina (koje su doživjele znatne promjene u veličini i organizaciji) omogućio osnivanje gradova i županija. Tim je Zakonom utvrđeno da općine i gradovi mogu, radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje, osnovati nacionalni savez jedinica lokalne samouprave. U skladu s tim, Savez je promijenio ime u Savez gradova i općina Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Željkom Lužavecom. Tek po svršetku Domovinskog rata i potpunoj integraciji donedavno okupiranih djelova dolazi do konsolidacije u djelovanju Saveza.
Specifične potrebe gradova te, s druge strane, općina koje su bile u članstvu Saveza, uvjetovali su nastanak privremenih platformi za artikuliranje tih potreba u obliku Vijeća gradova, te Vijeća općina. Ipak, ti su organizacijski oblici unutar Saveza bili kratkog vijeka uslijed stupanja na snagu novoga Zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi u travnju 2001. godine. Taj je Zakon omogućio jedinicama lokalne i regionalne samouprave osnivanje vlastitih interesnih udruga s mogućnošću stjecanja statusa nacionalne udruge ako je u njih učlanjeno više od polovice jedinica (općina, gradova odnosno županija). Nadalje, takvim je nacionalnim udrugama dozvoljeno i udruživanje u krovni savez jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kako je u dotadašnjem Savezu gradova i općina RH već bilo udruženo preko 70 posto jedinica lokalne samouprave, donesena je odluka o preoblikovanju u skladu s novim zakonskim odredbama. Vijeće gradova tako je postalo nacionalna Udruga gradova, a Vijeće općina nacionalna Udruga općina. Temeljem odluka njihovih osnivačkih skupština o udruživanju u krovni savez, na osnivačkoj skupštini održanoj 19. lipnja 2002. u Zagrebu nastao je Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, s predsjednikom Božidarom Kalmetom. Takav novi organizacijski oblik Savez je zadržao do današnjih dana.